Juni 30, 2016 | Cetvrtak
Šta će našoj deci doneti zdrave gradove, sela, čiste okeane i budućnost? U jednoj reči:
ulaganje. Evropska komisija će od 30. maja do 3. juna biti domaćin Zelene nedelje,
događaja koji će, u celoj Evropi, naglasiti kako je ideja „trgovanja“ između ekonomije i
životne sredine zastarela.
Umesto toga, naša budućnost će se graditi na ulaganjima koja integrišu ekonomsku
priliku sa praksom održive životne sredine. Ja ću slaviti vezu između ulaganja i naše
ekološke budućnosti sa drugačijim fokusom svakog dana.
Tužno je da je neophodnost majka izuma; u tom slučaju je ulaganje „bogata tetka“. Naša
nedelja će pokazati da, ako ćemo ostvariti napredak, moramo da ohrabrimo one koji
rizikuju i inovatore. A to nije samo ohrabrenje za izumitelje.
Neki od najvećih rizika i inovacija su preko investitora. Pristup finansijama može biti
težak za kompanije u ekološkom sektoru zbog neshvatanja novih poslovnih modela
kojima se rukovode. Projekti mogu biti previše rizični ili dugoročni za tradicionalne
investitore.
Ali ako se ne uzmu u obzir ekološki pritisci to samo po sebi predstavlja rizik za
investitore. Pritisci na resurse mogu dovesti do šokova u snabdevenosti i fluktacijama u
ceni koje imaju jak uticaj na učinak ulaganja, i rukovodioci i investitori sve više moraju da
uzimaju u obzir te činioce.
Mnoge kompanije uzimaju u obzir i dugoročnu perspektivu, shvatajući da je ulaganje na
osnovu kvartalnog učinka nepromišljeno i neće stvoriti održivu dobit. Vlade, takođe,
sagledavaju pravila u vezi sa povereničkim odnosima, upravljanjem i podnošenjem
izveštaja kako bi se sprečila takva propadanja tržišta u našim finansijskim sistemima.
Investicioni plan za Evropu bavi se upravo ovim elementom. Evropski fond za strateška
ulaganja (EFSI), središte investicionog plana, ima opšti cilj da mobiliše ulaganja u iznosu
od najmanje 315 milijardi evra u Evropi za tri godine, sa približno 50 milijardi evra
ulaganja već pokrenutih do kraja 2015. god.
Ulaganja iz EFSI-a pomoći će da se povećaju privatne finansije, posebno u oblasti u
kojima komercijalne banke oklevaju da se uključe. Od 54 projekta koje je Evropska
investiciona banka unapred izabrala za finansiranje EFSI-a, ukupno 18 su u vezi sa
životnom sredinom. To je stvarna inovacija.
Druga sredstva, kao što je mehanizam finansiranja privatnog kapitala, savladavaju
potcenu prirodnog kapitala i iskorišćavaju potencijal usluga za eko-sistem, a neke zemlje
članice predvode u puštanju u opticaj zelenih obveznica.
Rečeno je i da je „liderstvo ulaganje koje se isplati“. Ovo je definitivno tako kada
pogledamo ekološko liderstvo, kao što smo videli poslednjih godina. One kompanije koje
su najbolje savladale teškoće uzrokovane recesijom su one koje su pokazale liderstvo,
prihvatile ekološke zabrinutosti i ulagale u dugoročne projekte.
U EU, zelene industrije su porasle za više od 50 procenata između 2000. i 2011. godine,
a radna mesta u ekološkoj robi i uslugama povećala su se sa 2,9 na 4,3 miliona između
2000. i 2012. god.
Ova kružna ekonomija ukazuje na istinitost ovoga. Ako se osmisle na pravi način, modeli
kružne ekonomije mogu da dovedu do trostruke koristi. Postoje ekonomske koristi koje
se mogu dobiti od korišćenja sirovina i resursa na efikasniji način, a koje su manje
zavisne od uvoza.
Postoje ekološke koristi od prelaska sa linearne ekonomije, u kojoj bacamo proizvode
koji se mogu popraviti ili reciklirati. Postoje društvene koristi koje se mogu dobiti od
dugotrajnijih i efikasnijih proizvoda, od sprečavanja otpada, daljeg unapređenja
upravljanja otpadom na lokalnom nivou, reciklaže, usluga popravke i ponovne upotrebe.
Da ne pominjemo značajne dodatne prilike za zapošljavanje koje će se stvoriti daljim
prelaskom na kružnu ekonomiju.
Da bi se takve promene zaista uvele, potrebno je da obezbedimo okvirne uslove da bi
investitori imali poverenje i potrebno je da upregnemo finansijski sistem u pravcu održivih
projekata, ne samo za zelenu robu i usluge, već i za finansiranje održivih rešenja u
poljoprivrednoj, industrijskoj, energetskoj, vodovodnoj, građevinskoj, transportnoj,
sanitarnoj i mnogim drugim oblastima.
Svakog dana Zelene nedelje postavljaćemo po jedno od sledećih pitanja.
• Kako gradove možemo da pretvorimo u bolja mesta za život?
• Kako da se pobrinemo da naše selo ostane zdravo i produktivno u dužem roku?
• Kako da finansiramo promene koje su potrebne da bi našu budućnost učinili zelenom?
• Kako da se pobrinemo da naši okeani ostanu zdravi i produktivni u dužem roku?
• Kako možemo da obezbedimo dugoročni napredak i blagostanje budućih generacija?
Evropska unija je na čelu napora koji se ulažu u izgradnju finansijskog sistema koji
podržava održivi razvoj; ali ostaje još puno toga da se uradi. Ako skombinujemo sve
naše napore i kreativne umove, sigurno možemo da odgovorimo na ova pitanja i zajedno
se posvetimo pravljenju većeg broja koraka u pravcu ulaganja u zeleniju budućnost.
Nadam se da će vam Zelena nedelja dati inspiraciju i da ćete se pridružiti mnogim
dijalozima i razgovorima, gde god da se nalazite i koliko god vremena možete da uložite.
Karmenu Vela je evropska komesarka za životnu sredinu, pomorska pitanja i ribarstvo.