31 Januar, 2014 | Petak

Evropa je zdravlje

Zdravlje građana jeste i treba da bude ključni prioritet EU. Zdravstvena politika EU dopunjuje nacionalne politike kako bi obezbedila da svako ko živi u EU ima pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti. Neke od glavnih prepreka za zdravstvenu politiku EU odnose se na sprečavanje bolesti, unapređenje zdravog načina života, unapređenje blagostanja, zaštita ljudi od ozbiljnih prekograničnih pretnji po zdravlje, poboljšanje pristupa zdravstvenoj zaštiti, promocija zdravstvenih informacija i obrazovanja, poboljšanje bezbednosti pacijenata, podrška dinamičnim zdravstvenim sistemima i novim tehnologijama, kao i obezbeđivanje visokog kvaliteta, bezbednosti i efikasnosti medicinskih proizvoda i opreme za medicinsku upotrebu, itd.

Ključna uloga zdravlja i zdravstvene zaštite predviđena je takođe kao deo okvira politike Evropa 2020. Ovaj okvir omogućava vezu između evropskih zdravstvenih politika i reformi zdravstvenog sistema u evropskom kontekstu. Ulaganje u zdravlje pomaže EU da se suoči sa preprekama utvrđenim u zdravstvenoj strategiji nakon prvog talasa ekonomske krize: starenje stanovništva, povećanje hroničnih bolesti, veća potražnja zdravstvene zaštite i visoki troškovi tehnološkog procesa.

Delokrug akcije EU u zdravstvenoj politici je jasno naglašen u članu 168 Ugovora o funkcionisanje Evropske unije. Ugovor takođe jasno naglašava da će EU u potpunosti poštovati odgovornost individualnih država članica za definisanje svojih zdravstvenih politika, da organizuju i pruže svoje zdravstvene usluge i medicinsku negu, uključujući i resurse koji su im dodeljeni.

Postoje pokazatelji da su se prosečni nivou zdravlja popravljali u EU dugi niz godina. Ali ovo krije veliku nejednakost. Siromašnije i osobe u nepovoljnom položaju umiru mlađe i često se suočavaju sa invaliditetom i bolešću. Otuda je EU dalje razvila svoja zdravstvena ulaganja usmeravajući ih naročito na sledeće delove:

  1. Ulaganje u održive zdravstvene sisteme kombinuje inovativne reforme koje imaju za cilj poboljšanje ekonomičnosti i usklađivanje ciljeva fiskalne konsolidacije sa kontinuiranim obezbeđivanjem dovoljnih nivoa javnih usluga.
  2. Ulaganje u zdravlje ljudi kao ljudski kapital pomaže da se popravi zdravlje ljudi generalno i osnažuje mogućnosti zapošljavanja čime čini politike aktivnog zapošljavanja delotvornijim, pomažući da se obezbede adekvatna životna sredstva i doprinoseći rastu.
  3. Ulaganje u smanjenje zdravstvene nejednakosti doprinosi socijalnoj koheziji i prekida začaranu spiralu lošeg zdravlja koje doprinosi i nastaje zbog siromaštva i isključivanja.
  4. Ulaganje u zdravlje preko adekvatne podrške od EU fondova.

Na kraju, zdravstveni program EU i okviri u kojima taj program deluju podržavaju niz projekata za smanjenje i sprečavanje gojaznosti. Procenjuje se da preko 200 miliona odraslih ima prekomernu težinu ili je gojazno u EU – preko polovine odrasle populacije. Jedno od četiri deteta je gojazno. Gojaznost dovodi do ozbiljnih fizičkih i mentalnih problema, uključujući bolesti srca, dijabetes, rak i psihološke poremećaje. Ostali napori uključuju uvođenje pravila za etiketiranje hrane širom EU, što znači da će potrošači u svim zemljama EU moći da očekuju da će im etikete na hrani dati tačne podatke o zdravstvenim i nutricionističkim vrednostima.

Povećanje pristupa informacija je ključni deo napora EU da se promoviše dobro zdravlje i suzbiju zdravstvene nejednakosti. Veb strana  Evropske komisije ,Javnog zdravlja’ naglašava rad Evropske komisije u oblasti javnog zdravlja i pruža nam materijale za medije, pravna dokumenta, video sadržaj, informacije o dešavanjima, statistiku i vesti o zdravlju u Evropi.