28 маја, 2021 | Petak

Intervju meseca – Valton Marku

Da bismo razumeli više o projektu „Kosovski kulturni prostor (KKP)“ koji finansira EU, intervjuisali smo menadžera projekta Valjtona Markua.

Šta je projekat „Kosovski kulturni prostori“?

„Kosovski kulturni prostori“ (KKP) projekat je koji sprovodi Anibar (Peć) u partnerstvu sa Lumbardijem (Prizren), 7 Arte (Mitrovica) i Pogonom (Zagreb). Projekat, koji traje četiri godine, započeo je od 2019. godine, a očekuje se da će se završiti do kraja 2022. godine. Opšti cilj ovog projekta vrti se oko razvoja novih modela participativne vlade za javnu infrastrukturu, koji su namenjeni realizaciji kroz javno-građanska partnerstva, i zagovaranja putem Mreža kulturnih organizacija (MKO). Između ostalog, KKP ima tri stuba:

  1. Jačanje Mreža kulturnih organizacija u Peći, Prizrenu i Mitrovici, kao reprezentativnih partnera lokalnih vlasti u upravljanju javnom infrastrukturom za kulturu i mlade;
  2. Podsticanje otvaranja i uključivanja opština u planiranje i upravljanje javnim resursima;
  3. Povećanje upravljačkih i programskih kapaciteta postojećih građanskih prostora, u korist lokalne zajednice.

Kako se projekat trenutno ulazi u drugu polovinu treće godine implementacije, akteri KKP-a uspeli su da značajno povećaju svoje programske kapacitete i značajno ojačaju Mreže kulturnih organizacija, dok su na dobrom putu da promovišu otvaranje i uključivanje opština u vezi sa upravljanjem javnim resursima, ali i da povećaju upravljačke kapacitete u odnosu na te resurse.

Projektom su predviđene razne aktivnosti kao što su javne rasprave, muzičke predstave, pesničke večeri i drugo. Koliko od njih ste uspeli da održite/organizujete?

Počev od 2019. godine, KKP projekat uspeo je do sada da sprovede u okviru javnih programa oko 120 javnih programa u odgovarajućim prostorima nosilaca ove inicijative, ali i u različitim javnim prostorima u Peći, Prizrenu i Mitrovici. Neki od programa koje vredi istaći su muzički nastupi u okviru 11. festivala animiranog filma Anibar, ali i kulturna manifestacija „Nuit Blanche“ održana u Prizrenu. U okviru javnih rasprava obrađivale su se različite teme od društvenog i kulturnog značaja, ali takođe su istaknuto osoblje i stručnjaci učestvovali u svojstvu govornika. Mnogi domaći i međunarodni autori tokom pesničkih večeri svojim poezijama različitih izvođača izazivali su diskusije i emocije, dok su desetine mladih muzičara imali priliku da pokažu svoj talenat u Peći, Mitrovici i Prizrenu. Retrospektive i razni filmovi omogućeni su po prvi put, kao što je prvi put osnovan i filmski klub i klub čitanja u bioskopu „Jusuf Gervala“ u Peći, pod pokroviteljstvom Kino kluba „Jusuf Gervala“. Uprkos stotinama kulturnih i društvenih aktivnosti sprovedenih tokom dve godine, programi koje podržava KKP uspeli su da proizvedu izuzetno visok kvalitet.

Kino klub „Jusuf Gervala“

Kako su uticale ove aktivnosti na postizanje projektnih ciljeva?

Uzimajući u obzir trajanje projekta, sprovedene aktivnosti organizovane tokom poslednjih godina projekta, u velikoj meri su se približile konačnim ciljevima projekta. U okviru javnih programa, nakon podrške KKP-a, Kino klub i Pesničke noći uključeni su u redovne programe bioskopa „Jusuf Gervala“, što dokazuje napredak u pogledu razvoja programa. S druge strane, Mreže kulturnih organizacija (MKO) u Peći, Prizrenu i Mitrovici, pored stvaranja strategija njihove delatnosti, takođe su postigle značajan napredak u pogledu širenja i osnaživanja. MKO Peć je nedavno dobila grant od jedne fondacije, MKO Prizren je takođe formalno registrovana, dok je MKO Mitrovica proširean u različitim nekonvencionalnim formatima. U periodu od dve godine sastanci sa različitim zvaničnicima na lokalnom i nacionalnom nivou su znatno povećani, kao i nivo zalaganja za osnivanje Fonda za nezavisnu kulturu, povećavajući time inicijative za stvaranje različitih modela javno-građanskih partnerstava.

Koliko je pandemija uticala na održavanje ovih aktivnosti?

Pojavom pandemije stvoreno je mnogo zabune, možda je čak prirodno za nesreću globalne proporcije, sa kojom se i danas suočavamo. Kao što možemo da zamislimo, kulturne aktivnosti su uglavnom nepotpune ukoliko se ne predstave pred (opipljivom) javnošću. Konfuzija koja nas je zahvatila prvih dana ovog problema izgledala je kao da nema kraja. Međutim, na vrhu ove situacije, čak i ako nismo ni dva puta razmišljali, postali smo fleksibilniji, prenoseći većinu programa u virtuelni format, ciljajući tako novu, virtuelnu publiku. Tokom dana izolacije proizveli smo u virtuelnom formatu preko 30 kulturnih aktivnosti. Iako je situacija sa Covid-19 dovela do toga da preispitamo svaku funkciju u realizaciji i stvaranju umetnosti i kulture, pokazalo se da je jedna stvar tačna: umetnost i kultura uvek pobeđuju. Virtuelni prenos aktivnosti donekle je popunio prazninu koju je društvena distanca stvarala i stvara. Ako je neko pobedio protiv Covid-19, onda možemo punim ustima reći da su pobedile one organizacije, koje su uprkos poteškoćama uspele da proizvedu i ponude umetnost.

Koji su vaši planovi i aktivnosti za budućnost? Da li mislite da će projekat uspeti da bude samoodrživ?

Sudeći po trenutnom bilansu, tj. sredini implementacije projekta, do kraja, HKK daje nadu da će pozitivno premašiti početna očekivanja i da će biti samoodrživ. Planovi za ovu, ali i preostalu poslednju godinu povezani su sa stvaranjem specifičnih javno-građanskih partnerstava, koja bi obeležila otvaranje i veće uključivanje opština u odnosu na javne prostore. Između ostalog, u okviru povećanja upravljačkih kapaciteta, planirana je studijska poseta Hrvatskoj i nekoliko radionica. U toku je istraživanje koje se odnosi na javne prostore sa potencijalom za transformaciju u kulturne prostore, a biće proizvedeni i neki video snimci s objašnjenjima i infografika ove prirode. U međuvremenu, do kraja, kulturni prostori kojima već upravljaju Anibar, Lumbardi i 7 Arts, nastaviće da nude raznovrsne kulturne programe od javnog značaja. Kao rezultat toga, kulturni život u Peći, Prizrenu i Mitrovici biće bogatiji.