17 Decembar, 2013 | Utorak

Obrazovanje na Kosovu i evro-integracije – Dukagjin Pupovci

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, oko pola miliona građana Kosova uzrasta od 9-26 godina pohađa jedan oblik formalne nastave, od osnovne škole do doktorskih studija. Nije slučajno da je obrazovanje jedna od usluga koja se najviše konzumira u društvu, jer blagostanje društva zavisi direktno od stepena obrazovanja stanovništva.

Postoje zemlje u svetu koje žive u blagostanju, uprkos činjenici da obrazovni nivo nije na zadovoljavajućem nivou, ali je na to uticalo bogatstvo prirodnim resursima ili strateška pozicija tih zemalja. Veoma je teško da se nađe zemlja sa obrazovanim ljudima koja je siromašna.

Zato, kada neko kaže da Kosovo ima kvalitetan sistem obrazovanja ja kažem da je najsiromašnija zemlja u Evropi (izuzev Moldavije i Ukrajine), što znači da sve ostale zemlje imaju dobro obrazovanje. Još jedan faktor koji potkrepljuje tvrdnju jeste indeks humanog razvoja koji vodi UNDP, koji stavlja Kosovo na kraj evropske lestvice, opet na malo boljem mestu od Moldavije, ali lošije od Ukrajine.

Kosovo nema puno prirodnih resursa i nema atraktivnu geo-stratešku poziciju, ali ima najmlađe stanovništvo u Evropi i, istovremeno, najveću stopu nezaposlenosti u Evropi. Ovo govori da Kosovo treba da ima kvalitetan obrazovni sistem, koji će omogućiti zapošljavanje mladih ne samo na Kosovu već i van zemlje.

Jedan mladi Evropljanin u sadašnje vreme, pored maternjeg jezika treba da zna i dva strana jezika, treba da vešto rukuje računarom, da bude preduzimljiv, kao i da poseduje druge veštine koje će mu omogućiti da uči tokom celog života, kao što su čitanje-pisanje, matematička i tehnološka znanja.

Iako građani Kosova koriste internet kao i građani nekih zemalja Evropske unije, testovi sprovedeni sa učenicima osnovnih škola na Kosovu pokazuju ozbiljne probleme sa čitanjem, pisanjem i matematikom, što se kasnije prenosi u više razrede i čini nezadovoljavajućim obrazovanje na visokom nivou za one koji završe školu.

Stoga, uprkos velikoj stopi nezaposlenosti, poslodavci na Kosovu se žale da ne mogu naći kvalifikovane radnike i da moraju investirati u njihov razvoj. I, koja zemlja će ulagati u zemlji u kojoj ne može naći kvalifikovanu radnu snagu?

Najgori način za rešavanje evidentnih problema u obrazovanu je njihovo guranje pod tepih. Ukoliko nastavimo da govorimo da smo prerasli Balkan i da ciljamo Evropu, onda ćemo ostati tu gde smo, jer nećemo preduzeti neophodne korake da stignemo ostale zemlje Balkana.

Kvalitet je i dalje glavni problem u obrazovanju na Kosovu i moramo razumeti da, dok mi napredujemo u pogledu kvaliteta, napreduju i drugi. Samim tim, mi moramo krenuti napred brzim koracima kako Kosovo ne bi bilo izuzetak u procesu evro-integracija od drugih zemalja Balkana, kao što je bio slučaj sa liberalizacijom viza.