Mart 22, 2016 | Utorak

Aktivna uloga civilnog društva u poboljšanju rodne ravnopravnosti

Kao deo dvomesečne kampanje o aktivnom civilnom društvu, Informativno-kulturni centar EU u Prištini organizovao je radionicu sa studentima o politikama rodno odgovornog budžetiranja (ROB). Donjeta Morina iz Mreže žena Kosova (MŽK) objasnila je učesnicima da rodno odgovorno budžetiranje znači budžetiranje za jednakost i socijalnu pravdu kao i da služi kao smernica za planiranje budžeta. To je prilično nov koncept za Kosovo uprkos činjenici da su ga tokom proteklih pet godina pominjali i vlada i različite organizacije civilnog društva, kao i donatori.

„Ipak, Kosovo se polako kreće ka institucionalizaciji ROB i prvi uspeh predstavlja činjenica da je rodno odgovorno budžetiranje sada zakonska obaveza svih budžetskih organizacija. Međutim, biće potrebno više vremena, mentorisanja i političke volje da se u potpunosti institucionalizuje“, rekla je Donjeta Morina, koordinator za razvoj kapaciteta Mreže žena Kosova.

Rodna nejednakost ostaje jedan od najraširenijih razvojnih i socijalnih problema na Kosovu. Morina napominje da žene i muškarci nisu ravnopravni u ekonomskom, političkom, kulturnom i socijalnom smislu. Prema statistici Mreže žena Kosova, žene zaostaju u većini sfera, a u nepovoljnom su položaju i nisu dovoljno zastupljene u većini oblasti života.

„Podaci pokazuju da je 91,8% svih firmi u vlasništvu muškaraca, dok je u vlasništvu žena samo 8,2%. Pored toga, samo 7,9% žena poseduje imovinu, u poređenju sa 83,4% muškaraca (videti  Rodni profil Kosova). Nedavno istraživanje tržišta rada 2014. pokazuje da su stope nezaposlenosti mnogo veće kod žena i mladih muškaraca nego kod muškaraca i mladih muškaraca. Stopa nezaposlenosti žena je 41,6% dok je kod muškaraca 33,1%. Brojke su još strašnije za mlade žene, kojih je 71,7% nezaposleno u odnosu na 56,2% mladih muškaraca. Štaviše, žena nije šef nijedne partije na Kosovu, dok su samo 2 od 20 ministara žene. Žene učestvuju u samo 15,3% funkcija za donošenje odluka na lokalnom nivou“, dodala je Donjeta Morina iz Mreže žena Kosova.

Po njenim rečima, uloga organizacija civilnog društva u poboljšanju rodne jednakosti je ključna i može da se ostvari na dva načina: prvo preko osnaživanja žena na lokalnom nivou i, drugo, preko inicijativa zagovaranja na lokalnom i centralnom nivou. „Mnoge članice ŽMK-a u svojim zajednicama rade sa ženama, osnažujući ih ekonomski i politički. Ovo je veoma važan rad jer doseže čak do marginalizovanih žena, uključujući i ruralne žene iz različitih etničkih zajednica. Osim toga, mnoge članice MŽK-a rade na aktivnostima zagovaranja na lokalnom i centralnom nivou. Zagovaranje je izuzetno važan instrument koji organizacije civilnog društva mogu da koriste za poboljšanje rodne jednakosti u svojim zajednicama. Ono može pomoći da se promene javne politike kako bi odražavale principe rodne jednakosti“, zaključila je Donjeta Morina, koordinator za razvoj kapaciteta Mreže žena Kosova.