Februar 2, 2022 | Sreda

Osnaživanje budućih generacije putem inovativnih pedagoških pristupe

„Toka“, omladinska razvojna neprofitna organizacija, od 2017. godine uspešno sprovodi program Služba-učenje („Service-Learning“); razvijanje kritičkog mišljenja, komunikacije, i liderskih veština kosovske omladine, kao i nastavnika i mentora.

Da bismo saznali više o programu Servisnog učenja koji podržava EU, intervjuisali smo Hatidže (Hatixhe) Zeku, menadžerku projekta.

  • EH: Možete li da nam kažete nešto više o programu Service-Learning?

H. Zeka: Program „Service-Learning“, služba-učenje, počeo je 2017. godine i jedan je od najvećih programa organizacije TOKA. Od 2020. godine ovaj program ima podršku od EU. Servisno učenje je pedagoški pristup koji integriše neformalno obrazovanje, iskustveno učenje, aktivno građanstvo i volontiranje. Metodologija Service-Learning se može implementirati u učionici ili van škole.

Kroz ovaj pristup, mladi razvijaju nove veštine kao što su kritičko mišljenje, komunikacija, liderstvo, timski rad, rešavanje problema. Oni doprinose implementacijom projekata uslužnog učenja u zajednici – gde se bave stvarnim problemima i tretiraju te probleme uključivanjem svoje zajednice u svoje inicijative. S druge strane, nastavnici i mentori uče metodologiju Service-Learning, inovativni pristup u obrazovanju, i pokazali su odlične rezultate u različitim zemljama sveta.

Projekat Service-Learning ima za cilj da osnaži mlade u smislu da su aktivni građani i da nisu pasivni prema okolnostima oko sebe. Oni pokušavaju da naprave promene u svojoj zajednici i steknu nove veštine i znanja tokom ovog procesa.

  • EH: Šta je inspirisalo organizaciju “Toka” da sprovede ovakav program?

H. Zeka: Služba-učenje je dobro poznat program i mnoge zemlje su ovu metodologiju ugradile u svoje formalno obrazovanje zbog mnogih prednosti. Služba-učenje je slično izviđačima, ali je više strukturirano i uključuje škole, nastavnike i lokalnu ili centralnu vladu. Pošto TOKA ima za cilj da ubrza društvene promene na Kosovu ulaganjem u njegovu omladinu – videli smo da je ovaj model odličan za ostvarenje naše misije. Program smo prilagodili u saradnji sa partnerskom organizacijom iz Rumunije, koja je počela sa primenom Service-Learning metodologije 2000. godine, i imaju veliko iskustvo u ovoj oblasti. U prvoj godini projekta pomogli su nam u obuci i aktivnostima i podržavali nas u svakoj fazi projekta.

  • EH: Koje su glavne aktivnosti programa?

H. Zeka: Pošto ovaj program prvenstveno uključuje nastavnike, mentore, omladinu i lokalnu i centralnu vlast, ove ciljne grupe imaju različite aktivnosti.

Glavne aktivnosti za nastavnike i mentore su obuke o metodologiji Service-Learning za sprovođenje programa tokom školske godine. Nakon što nastavnici i mentori (mladi iznad 18 godina, kao i studenti) prođu obuku, vraćaju se u svoje zajednice i otvaraju klub sa mladima iz svoje zajednice ili škole i započinju nedeljne sastanke, tokom najmanje jedne školske godine. Pored nedeljnih sastanaka sa mladima, nastavnici i mentori moraju da sprovedu i najmanje jedan projekat službe-učenja u zajednici.

Pored obuke, nastavnici imaju i druge mogućnosti za izgradnju kapaciteta, kao što su dizajniranje modula sa aktivnostima iskustvenog učenja za formalno obrazovanje, učešće na Konferenciji za učenje o uslugama na Kosovu ili u inostranstvu, vršenje razmene ili studijske posete u inostranstvu kako bi sarađivali sa svojim kolegama iz drugih zemalja. zemlje, i umrežavanje i razmena iskustava sa drugima.

Sa druge strane, glavne aktivnosti (maloletne) omladine (ili kako ih mi zovemo Super-volonteri) su prijavljivanje za članstvo u klubu najmanje jednu školsku godinu, mogućnost da bude deo letnjih kampova i učestvovanje u dizajniranju i implementaciji zajednice projekta Service-Learning. Osim toga, ta omladina može da ide u životnu sredinu (pešačenje od parka Grmija do jezera Badovac) ili kulturne posete Prištini (da pogledaju film ili odu u pozorište, filharmoniju Kosova, itd.), da bi izložili i produbili svoje ekološko i kulturno znanje.

Aktivnosti koje se odnose na lokalnu i centralnu vlast fokusiraju se na zagovaranje i promociju učenja o uslugama i podršku ovom programu. Prošle godine, predsednik Kosova je podržao nastavnike koji su bili deo Servisnog učenja 2021 posećujući ih i čestitajući im na onome što rade. Sa druge strane, ministar prosvete je otvorio Regionalnu konferenciju o učenju službi u decembru 2021. godine pozitivno podržavajući ovaj program da utiče na obrazovni sistem Kosova.

Takođe, TOKA nastavlja saradnju sa nekoliko opština. Oni doprinose deljenju vesti o otvorenim pozivima za pridruživanje programu Service-Learning ili davanju podrške klubovima Service-Learning i davanju sredstava za projekte Service-Learning.

  • EH: Koliko je, po vašem mišljenju, ovaj program imao uticaja na mlade ljude, instruktore i mentore?

H. Zeka: Program Service-Learning prođe oko 500 mladih i obuči se i oko 50 nastavnika i mentora svake godine. Samo ove godine imamo oko 35 klubova u 15 opština. Sav posao koji rade nastavnici i mentori mladih je dobrovoljan.

Ovaj broj nam govori da mladi žele da budu deo ove vrste inicijative i da doprinesu svojoj zajednici. Takođe, njihov angažman nije samo na nedelju ili dve, već su angažovani najmanje devet meseci – što je fantastično!

Dalje, naša merenja nam govore da je veća verovatnoća da će se mladi koji su deo programa uključiti i u druge dobrovoljne inicijative koje organizuju druge NVO ili lokalne samouprave. Ovi podaci nam pokazuju da je program Service-Learning podigao svest o volontiranju među vršnjacima i pokazali su to učestvovanjem u različitim volonterskim inicijativama.

  • EH: Da li mislite da ovaj program ima dobre osnove da postane samoodrživ?

H. Zeka: Rekao bih definitivno da. Mislim da je projekat uticao na većinu mladih koji su bili deo programa za promociju i zagovaranje. Ovo se može videti u različitim prilikama – kada se njihova braća i sestre kasnije pridruže programu, ili kada vidite različite uključenosti bivših učenika i studenata u druge pokrete, npr. vođenje protesta ili učešće u različitim forumima za ljudska prava, ili imamo primere da su bivši studenti su postali lideri klubova za učenje nakon što su napunili osamnaest godina – otvaranjem klubova u svojoj zajednici, jer žele da daju šansu novim mladim ljudima da iskuse iste stvari koje su oni prošli kada su bili članovi kluba.

Ove činjenice dokazuju da je ovaj program uticao na mlade, i vidimo kako se taj uticaj svake godine širi sa jednih na druge mlade ljude.

  • EH: Planovi za budućnost?

H. Zeka: Proširiti program Service-Learning u drugim opštinama i školama i pokušati da se uključe mnogi drugi mladi ljudi. Još jedan suštinski dugoročni plan je nastavak integrisanja ovog programa sa formalnim obrazovanjem.